Online radionica: Javno zdravlje i lične slobode

Agencija za lokalnu demokratiju je 8. aprila održala radionicu „Javno zdravlje i lične slobode“ u okviru projekta Mladi Balkana za Evropu sa ciljem da se podrži učešće mladih u životu lokalnih zajednica kroz prizmu evropskih integracija sa akcentom na pregovaračka poglavlja 23 i 24 – pravosuđe i temeljna prava;  pravda sloboda i bezbijednost.

Tema je izabrana u skaldu sa novonastalom situacijom koja je zatekla cijeli svijet –pandemija sars- cov2 virusa. 

Radionica je okupila mlade, predstavnike volonterskih klubova i NVO sektora, psihologe i predstavnike sprovodioca zakona.

Osim ovoga mladi su imali priliku da podijele kako se nose sa mjerama ograničenja kretanja i okupljanja i kako se prilagođavaju programima obrazovanja od kuće te koja su njihova iskustva i predlozi za bolju komunikaciju ove krize prema mladima kao ciljnoj grupi.

—————————————————————————————-

 U vrijeme najveće pandemije koja je zahvatila planetu, administracije pojedinih zemalja, uz uputstva pružena od strane ljekara i epidemiologa, u pokušaju da zaštite kolektivno zdravlje i opstanak zdravstvenog i ukupnog sistema, donose odluke koje uređuju funkcionisanje država i ponašanje građana. Međutim,  građani u početku ne shvataju sta se dešava i koliku  opasnost predstavlja pojava ovog virusa, šale se na račun virusa i ne pridržavaju se preporuka nadležnih.

Odluke se donose po ubrzanim procedurama, jer tako nalaže situacija, da bi se zaštitilo zdravlje i umanjila šteta. Međutim, one zadiru u garantovana ljudska prava – ograničavaju ih privremeno jer se odnose na ograničavanje slobode kretanja, ograničavanja prava na rad, ograničavanja prava na javna okupljanja, pravo na korišćenje imovine (nepokretnosti), uvodi se nezvanični „policijski čas“, pojedinci se lišavaju slobode itd.

…“Pravo pitanje je šta ćemo svi mi svakodnevni, posvećeni dnevnim problemima, uraditi kada korona prođe, a proći će. Hoćemo li biti dovoljno razboriti da preduzmemo inicijative, da se trgnemo i postavimo prava pitanja. Pitanja ljudskih prava, pravedne raspodjele, prava radnika, održivosti javnih finansija.

Kada sve ovo bude juče, problemi našeg društva koji su zajedno sa nama donekle usporili, dodatno će ubrzati ritam. Naći ćemo se pred brojnim izazovima. Već sada se mnogi pitaju, a šta sa EU integracijama, da li je ta priča i dalje relevantna. Ne smijemo umanjivati vrijednost procesima koji su već izazvali brojne posljedice. Držim da su te posljedice bile više dobre nego loše. Ako ni zbog čega drugog, a ono zbog činjenice da je baš crnogorsko društvo vjerovatno najotvorenije u svojoj istoriji, ako izuzmemo ovo aktuelno zatvaranje zbog virusa, koji nas je na donekle groteskan način podsjetio na naš arhetip.

Pregovori sa EU su ustvari borba sa samim sobom. Postizanje dobrih standarda i izgradnja vrijednosti demokratskog društva su osnov da se ide naprijed, da se i neka nova ponovljena epidemija dočeka sa punom sviješću i znanjem kako se borimo. Možda iz stanja straha za svoje bližnje i sebe, budemo građanski hrabriji sjutra, da budemo sposobniji i efektivniji u borbi protiv sistemske korupcije, posebno njenog izvorišta političke korupcije. ”… Boris Marić

Definisana su još neka od pitanja koja je pred nas ova kriza postavila:

  • Širenje „neprovjerenih“ vijesti?
  • Kako prevenirati porodično nasilje?
  • Kako očuvati mentalno zdravlje i druge aspekte fizičkog zdravlja? 
  • Kako dalje?

Ono što je u društvu  dovelo do podijeljenih mišljenja jeste odluka Nacionalnog koordinacionog tijela za zarazne bolesti o saopštavanju imena svih lica koja su u izolaciji, koja je podržana od strane Savjeta Agencije za zaštitu podataka. Svako lice koje prekrši mjere samoizolacije dovodi u opasnost svoju porodicu, ali i cijelu zajednicu, a snage bezbjednosti ne mogu u svakom trenutku nadzirati sva lica u izolaciji. Na ovaj način će svi građani imati uvid ko ih od komšija, sugrađana svojim neodgovornim ponašanjem može dovesti u opasnost.

Sa druge strane povrijeđeno je pravo na privatnost građana, jer i zdravstveno stanje neke osobe jeste privatnost. Ova povrjeda prava može za posledicu imati brojne probleme, 3 veoma značajna:

  1. u CG veliki broj ljudi nosi isto ime i prezime -dolazi do zabluda i psihičkih pritiska na porodice koje nijesu na spisku,
  2. stigmatizacija oboljelih i moralna osuda koja dovodi do straha od prijavljivanja simptoma virusa
  3. pravo svih lica koja su ispoštovala mjere samoizolacije, a čije je ime javno objavljeno na spisku da zahtijevaju naknadu štete i posledice za budžet Crne Gore ukoliko ovih lica bude više.

Da li smo kao društvo zreli da na ovu situaciju odgovorimo disciplinovano, poštujući mjere i  preporuke stručnjaka kako se ne bi ugrozila naša građanska prava i slobode?

Ustav CG garantuje poštovanje ljudskih prava i sloboda i navodi se da je u slučaju epidemije moguće ograničavanje tih prva. Definisano je i kako se proglašava vanredno stanje, dok je Zakonu o zaštiti od zaraznih bolesti navedena lista svih bolesti i načini na koje se prava mogu ograničiti.

Osim ogrančavanja slobode kretanja,  okupljanja, slobode vjeroistpovjesti imali smo situaciju vezanu za objavljivanje  spisaka inficiranih uz matične brojeve  što jeste u suprotnosti sa mnogim međunarodnimi nacionalnim pravnim  dokumentima. 

 Pravo na privatnost  Crna Gora garantuje kroz cijelu svoju pravnu tekovinu još od kralja Nikole I i njegovog Oktroisanog Ustava pa do poslednjeg ustava i danas težimo da se uskladimo sa Evropskom Opštom regulativom  o zaštiti podataka. Suština  je da osoba koja pristane da svoje lične podatke otrkije određenom subjektu-  ima prava da zna koje sve podatke neko posjeduje  o njoj i da ti podaci neće doći do treće strane te  pravo da ih  u svakom trenutku povuče tzv. pravo zaborava.

 Da li je ugroženo pravo na privatnost?  Kako percipiramo ove mjere i propuste? Kako mladi percipiraju ove mjere? Da li ovo ugrožava njihov svakodnevni život? Da li će ova situacija i kako uticati na njihovo školovnje?

U nastavku pročitajte glavne zaključke radionice: 

  • Solidarnost i empatija sa svim članova društva čini sve nas, a pogotovu mlade, odgovornijim i čine da izađemo osnaženi iz krize.
  • Dnevne rutine i samoorganizacija mnogo pomažu mladima da poštuju mjere suzbijanja epidemije i dodatno rade na sebi skladno mogućnostima.
  • Pojedinačna narušavanja ljudskih prava postoje i treba ih pratiti, evidentirati i dalje procesuirati.
  • Crna Gora nije u vanrednom stanju, ali nije ni u redovnom- ovo stanje možemo nazvati hibridnim
  • #Učidoma je naporno za mnoge srednjoškolce. Oni se nisu još uvijek prilagodili u dovoljnoj mjeri ovom programu i imaju utisak kao da profesori nijesu koordinisani i zanemaruju činjenicu da učenici prate još desetak predmeta. Sada više cijene organizovanu nastavu u školama
  • Usled velikog broja informacija o epidemiji i brzine kojom se širi, izostao je inovativan vid komuniciranja sa mladima tj. apel na njihovu odgovornost na način tako da može većina da shvati ozbiljnost situacije i svoju odgovornost.
  • Mentalno zdravlje svih treba da je jednako važno kao i suzbijanje epidemije – malo je pozitivnih sadržaja u medijima i malo kao društvo generalno posvećujemo pažnju mentalnom zdravlju i posljedice bi nakon završetka ove krize mogle biti velike.
  • Neke mjere mogu višestruko diskriminisati najugroženije i dobro je što se radi na modifikaciji kada se to prepozna.

Narednih dana ćemo podijeliti poruke sa radionice.

Zahvaljujemo se svima koji su dali doprinos ovoj zanimljivoj temi:

NVO Defendologija
Organizaciji Save the Children
Volonterima Info Pointa Nikšić
Volonterima NVO Alfa Centra

Radionica je aktivnost u okviru #MladiBalkanazaEvropu #RYCE projekta. Regional Youth Compact for Europe realizuje 14 organizacija: 
Center for Democracy Foundation,  The Association of Local Democracy Agencies (ALDA),  ALDA Skopje,  Local Democracy Agency Subotica,  Local Democracy Agency Montenegro,  Local Democracy Agency Mostar,  Local Democracy Agency Prijedor,  Local Democracy Agency of Kosovo,  Local Democracy Agency for Central and Southern Serbia,  Local Democracy Agency Zavidovici,  Local Democracy Agency Albania,  CRTA,  Youth Act Albania  i  SODEM Turkey.  

Regional Youth Compact for Europe je trogodišnji projekat koji ima za cilj osnaživanje organizacija civilnog društva, posebno organizacija mladih na Zapadnom Balkanu i u Turskoj, kako bi što efikasnije učestvovale u kreiranju javnih politika i praćenju procesa evropskih integracija.

Recent Posts

Kategorije

Arhiva

2019 (45)

2018 (42)

2017 (44)

2016 (20)

2015 (14)

2014 (35)

2013 (8)

2012 (2)